Приказ основних података о документу

dc.contributor.authorЋорац, Александар
dc.date.accessioned2022-09-21T07:30:44Z
dc.date.available2022-09-21T07:30:44Z
dc.date.issued2019-11-29
dc.identifier.citationИндустрија производње олова и цинка, последице по становништво и уређење и заштита екосистема TR37016en_US
dc.identifier.urihttps://platon.pr.ac.rs/handle/123456789/538
dc.description.abstractOd trenutka započinjanja napada NATO pakta na SR Jugoslaviju, 24. marta 1999. godine, u vezi sa tom ratnom akcijom otvorena su mnoga pitanja. Pitanje zakonitosti, ili bolje rečeno pravne zasnovanosti, pitanje istinitosti uzroka koji su do rata doveli, pitanje opravdanosti, političkih i ekonomskih interesa itd. Ni danas nakon više od 20 godina, broj pitanja vezanih za pripremu, realizaciju i posledice ratnih dejstava nije smanjen, štaviše, i danas se otvaraju pojedina pitanja koja u trenutku agresije nisu bila ni dostupna ni poznata javnosti. Malo je dobijenih odgovora na postavljena pitanja. Zašto nema adekvatnih odgovora od onih koji su vodili rat protiv nas, relativno je jasno i u ovom radu se time posebno nećemo baviti. Međutim, zašto nema odgovora koje smo mi kao društvo trebali i morali da damo najpre sebi samima (tj. građanima naše zemlje) ostaje potpuno nejasno. Kao lekarima, nas najviše interesuje zašto nije dat adekvatan odgovor na pitanje – Koje su i kakve su zdravstvene posledice dejstava NATO pakta. Kada to kažemo, mislimo na posledice u toku rata, ali i posledice ratnih dejstava nakon rata, kako direktne, tako i indirektne. Preventivna medicina Srbije i zdravstveni sistem trebali su i morali da daju odgovor na pitanje kakav je bio i kakav je danas uticaj ratnih dejstava na životnu sredinu i zdravlje stanovništva. Ovim radom pokušaćemo da prikažemo trenutno stanje u Republici Srbiji po pitanju ispitivanja posledica dejstava NATO pakta kao i raznolikost mišljenja i tuma- čenja koji su izneti u našem društvenom i naučnom javnom prostoru, kao i da kroz njihovo razmatranje definišemo da li postoji potreba i smisao da se sprovede ispitivanje ekoloških i zdravstvenih posledica ratnih dejstava NATO-a u našoj zemlji. Poznato je da je tokom agresije NATO snaga na SRJ 1999. godine upotrebljeno više vrsta različitih projektila. Klasičnim projektilima dejstvovano je po različitim ciljevima, među kojima su bila i postrojenja hemijske industrije, rafinerije, transformatori, što je uzrokovalo visoko i dugotrajno hemijsko zagađenje životne sredine brojnim supstancama koje su poznate kao toksične, mutagene i kancerogene. Međutim, pored klasičnih, na teritoriji SRJ ispod četrdeset četvrte paralele (područje Kosova i Metohije, okolina Vranja i Bujanovca i rt Arza) upotrebljeni su i projektili koji su sadržali osiromašeni uranijum (OU). Ovim projektilima uzrokovano je dodatno hemijsko, kao i radioaktivno zagađenje životne sredine 1. U pokušaju da se dođe do naučnih činjenica o posledicama ratnih dejstava u septembru 2001. godine organizovana je Međunarodna konferencija o ekološkom oporavku tadašnje SR Jugoslavije. Cilj ove konferencije je bio da se zabeleže posledice ratnih dejstava na životnu okolinu i psihofizičko zdravlje građana, i da se predlože pravci ekološkog oporavka. Kroz 142 rada svoje rezultate je prikazalo 320 autora iz 21 države, a održane su i tri telekonferencijske prezentacije US Environmental Protection Agency (EPA). Na konferenciji je prvi put prikazano i da su uzorci projektila sa OU sadržali i male količine plutonijuma, kao i izotopa uranijuma (U–236), kojih takođe nema u prirodnom uranijumu. Prisustvo ovih izotopa ukazalo je da se tu nije samo radilo o osiromašenom uranijumu već o mogućoj mešavini sa prerađenim reaktorskim gorivom. U zaključcima ove konferencije je izneto da je u toku NATO bombardovanja uništeno 78 industrijskih postrojenja, da je 45 energetskih postrojenja bilo uništeno ili ošte- ćeno, i da je kao posledica toga ispušteno na hiljade tona kancerogenih, mutagenih i toksičnih hemikalija, uključujući bar desetak toksičnih hemikalija koje su odavno stavljene na listu zabranjenih hemikalija prema Štokholmskoj konvenciji. Uz to je oko 150 hiljada tona nafte i naftnih derivata i oko 367 hiljada tona kerozina 1 Branka Đurović i dr, Biomedicinski aspekti primene municije sa osiromašenim uranijumom. Hem. Ind. (2001); 55 (7-8) 84-88. 2001 i 2019.96 „PRVI KONGRES LEKARA KOSOVA I METOHIJE“ 29.XI - 1.XII 2019. godine, Kosovska Mitrovica // 2019; 48 (SUPLEMENT 4) bilo zapaljeno, više od 20 hiljada civilnih zgrada je uništeno, i ispaljeno je najmanje 31 hiljada projektila sa OU. Nažalost, pokazalo se da ni ovakav naučni skup nije mogao da pokrene širu društvenu akciju 2. U jednom periodu nakon ove konferencije, tema „bombardovanja“ kao da je nekako otišla na margine društvenog interesovanja, međutim u poslednjih nekoliko godina ponovo dolazi u centar pažnje naučne i stručne javnosti, a intenzivna društvena polemika 3 koja se vodi o tome imali ih i kakve su posledice NATO dejstava pokazuje izuzetno visok nivo interesovanja među stanovništvom po pitanju ratnih posledica. Često izraženo suprotni stavovi zdravstvenih (i drugih) stručnjaka koji o posledicama ratnih dejstava govore, unose dodatnu konfuziju po pitanju dostizanja jasnog zaključka. Kao sporno se javlja i to da li posledice treba ili ne treba istraživati. Nažalost, ni naša država, nije smogla snage da nama (zdravstvenim radnicima) i ostalim građanima, da valjane odgovore. Odnos države, odnosno predstavnika vlasti koji su ispred državnog aparata bili zaduženi za tu problematiku, prema posledicama ratnih dejstava najčešće je bio ograničen političkim okvirom koji su imali. On se kretao od potpunog ignorisanja problema, preko umanjivanja, pogrešnog tumačenja činjenica, pa do često neadekvatno potkrepljenih uvećavanja. Razlog za to jesu često bili politički razlozi međutim takođe čest razlog tih grešaka bio je u nestručnosti i neznanju. I danas imamo specifičnu situaciju. Za razliku od perioda kada je država ignorisala problem, sada imamo situaciju da je država formirala dva tela koja trebaju da se bave istim problemom. Naime Vlada republike Srbije formirala je Međuresorno koordinaciono telo (koje ni posle više od godinu dana od osnivanja još uvek nije uspostavilo svoj radni kapacitet), dok je Skupština Republike Srbije formirala svoju Komisiju za ispitivanje posledica bombardovanja. Metodologija rada ova dva tela nije usaglašena, pristup podacima, razmena podataka, i niz drugih nedefinisanih ili nedovoljno definisanih stvari, dodatno doprinose zbunjenosti koja u društvu postoji po pitanju ispitivanja posledica ratnih dejstava NATO pakta. Nažalost, trenutno možemo konstatovati da mi kao društvo ni nakon više od 20 godina nismo uspeli da damo odgovore na ključna pitanja po zdravlje naroda koji u ovoj zemlji živi. Profesor Zoran Radovanović, izuzetno iskusan epidemiolog, profesor u penziji Medicinskog fakulteta 2 D. P. Antic and J. Lj. Vujic, Editors, “Environmental Recovery of Yugoslavia” Monograph published by Vinča Institute of Nuclear Sciences, ISBN 86-7306-054-0, Belgrade, 2002. 3 https://www.youtube.com/watch?v=PkL5nC-jB_8 u Beogradu i predsednik etičkog komiteta SLD-a, u medijima 4 i na naučnim skupovima 5 ističe da ne postoji naučna zasnovanost u tvrdnjama da OU dovodi do pove- ćanja broja karcinoma u našoj zemlji iznoseći za to niz dokaza u naučnim radovima i istraživanjima. Navodi da se podaci o oboljevanu od raka koriste na nenaučan način i zloupotrebljavaju. On ističe razloge koji govore u prilog tome da provera posledica ratnih dejstava nema smisao i često sa pravom ističe mnoga ključna pitanja vezana za period ratnih dejstava nisu rešena, kao i da sami ne brinemo dovoljno o svom okruženju i da pojedinci žele da nađu krivca za sopstvene propuste. Različiti pristup podacima i njihovo različito tumačenje dovode čak i do (nažalost uopštenog) prozivanja pristalica istraživanja posledica rata da su falsifikovali podatke nadležnih ustanova 6. Međutim, dr Čikarić, iskusni profesor radiologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, iznosi iskustva iz svoje prakse i tumačeći podatke o oboljevanju od malignih bolesti u Srbiji konstatuje da je došlo do povećanja i morbiditeta i mortaliteta od istih, kriveći za to posledice ratnih dejstava NATO-pakta 7. Stavove profesora Čikarića podržava i profesorica istog fakulteta Danica Grujičić, (neurohirug na onkologiji i šefica katedre za Hirurgiju) koja takođe tvrdi da njena praksa i rezultati ukazuju na porast prisustva malignih bolesti u populaciji 8. Profesorica Jasmina Vujić (Kalifornijski univerzitet u Berkliju) navodi da je, kao i većina teških metala, OU hemijski toksičan, i uz to radioaktivan. Kakvi su efekti OU na zdravlje ljudi zavisi od mnogo parametara: da li se radi o unutrašnjem ili spoljašnjem ozračivanju; u slučaju prisustva OU u organizmu (unutrašnje zagađenje), veoma je bitan način unošenja – udisanjem, putem hrane i vode, ili preko povreda kože; i da li je OU unet u organizam kao rastvorljivo ili nerastvorljivo hemijsko jedinjenje. Većina radionuklida u uranijumskom lan-cu su alfa emiteri, sa poznatom radiotoksičnošću i citotoksičnošću, kao što su radijum, radon i polonijum 9. Često se postavlja i pitanje svrsishodnosti i mogućnosti današnjeg ispitivanja posledica nečega što se desilo pre 4 https://www.blic.rs/vesti/drustvo/nas-poznati-epidemiologovih-16-stavki-ruse-svaku-povezanost-nato-bombi-i-raka/ vdmhkf8 5 Radovanović Zoran, Real and fictitious causes of cancer, DPM 2018 6 https://www.nedeljnik.rs/falsifikovali-su-podatke-daosiromaseni-uranijum-izaziva-rak-jer-nisu-nasli-nista-dr-zoranradovanovic-za-nedeljnik/ 7 http://www.nspm.rs/hronika/prof.-dr-slobodan-cikaric-zaporast-broja-umrlih-i-obolelih-od-raka-krivac-je-osiromaseniuranijum-kojim-smo-bombardovani-tokom-nato-agresije. html?alphabet=l 8 https://www.ceas-serbia.org/sr/preuzeto/7014-dr-danicagrujicic-istina-o-posledicama-nato-bombardovanja 9 Jasmina Vujić, , “Environmental Recovery of Yugoslavia” , Belgrade, 2002.IV SESIJA 2019; 48 (SUPLEMENT 4) // 97 20 godina. Jasno je da su istraživanja uticaja ratnih dejstava na životnu sredinu ograničena fragmentacijom između brojnih disciplina, kao i nizom drugih političkih i stručnih razloga, ali je nesporna činjenica da posleratni uslovi u svakom slučaju uključuju intenzivno zagađenje, ostatke neeksplodiranih ubojnih sredstava, oštećenu i uništenu infrastrukturu, degradirane predele i vegetaciju, usluge ekosistema, socioekonomske poremećaje, izbegličku populaciju i dugotrajne bolesti. NATO bombardovanje na području SR Jugoslavije 1999. godine, posebno rat na području Kosova i Metohije, potvrđuje sve navedene konstatacije. Unošenje metala u tragovima u ekosisteme može se odrediti hemijskim analizama atmosferske depozicije, bioindikacijom/ biomonitoringom, odnosno analizama biljnih organa i zemljišta. Bioindikatori mogu biti organizmi (ili delovi organizama ili zajednica organizama) koje sadrže informacije o kvalitetu životne sredine, dok biomonitori sadrže informacije o kvantitativnim aspektima životne sredine. Biomonitoring nam može pomoći u oceni stanja zagađenosti životne sredine. Tako se, na primer, u zavisnosti od biljnih vrsta, može oceniti zagađenost životne sredine elementima u tragovima, radionuklidima i organskim polutantima. Što se tiče štetnih i toksičnih polutanata koji se mogu odnositi na NATO bombardovanje, biomonitoring nam može pružiti informaciju o njihovom prisustvu i nivou zagađenosti životne sredine 10. Biomonitroing koji je rađen kroz praćenje sadržaja zagađenja u mahovinama (Hipnum cupressiforme) u širom regiona Kosova i Metohije na 21 mestu tokom juna 2016. godine. Al, As, Ba, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb, V i Zn su određeni u uzorcima induktivno spojenom plazmom optičkom emisijskom spektrometrijom (ICPOES). Povećane koncentracije Ba, Cd, Cr, Co, Ni, V i maksimalne koncentracije As, Cu, Pb i Zn nađene su u uzorcima vrha zemlje širom regiona u poređenju sa propisanim vrednostima u regulatornim dokumentima. Rezultati impliciraju postojanje snažnog uticaja (resuspendirane) komponente tla na obogaćivanje elemenata svih uzoraka okoline. Štaviše, EF-ovi mahovine od Pb, Cu, Zn i U bili su primetno veći od onih izra- čunatih za uzorke koloksiranog gornjeg tla, koji podrazumevaju prisustvo zagađenog dalekog dometa. Najveće vrednosti elemenata pronađene su u uzorcima mahovine iz ove studije u poređenju sa prethodnim istraživanjem mahovine u ovom regionu (u 2011.), 10 Ratko Kadović, sesija „Zdravstvene i ekološke posledice ratnih dejstava NATO na SRJ - kako ih umanjiti i ukloniti“, 2019. evropskim vrednostima (Norveška) i drugim relevantnim bazama podataka (BJR Makedonija, Srbija) 11. Što se tiče pokazatelja humanog biomonitoringa u istraživanju koje su sproveli Manojlović i Grujičić praćen je sadržaj dva radioaktivna metala, uranijuma (U) i torijuma (Th), određen je u tečnim vezivnim i čvrstim, nekeratinskim uzorcima tkiva, kao i u tečnim kliničkim uzorcima (plazmi i likvoru) ispitanika. Interesantan podatak je da je U pokazao uticaj na progresiju bolesti tiroidne žlezde i uticaj na razdvajanje folikularne patohistološke varijante od solidne (p < 0,05). Rezultati takođe ukazuju na značajno povećan sadržaj U i Th u trabekularnim i kortikalnim kostima. Dobijeni rezultati ukazuju na opravdanost razmatranja U i Th u etiopatogenezi neuroendokrinih malignih bolesti i nedvosmisleno ukazuju na opravdanost redovnog pra- ćenja i utvrđivanja statusa metala u srpskoj populaciji 12 . Raniji direktor Nuklearnih objekata Srbije i Saradnik u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju dr Jagoš Raičević, navodi da je, kako bi se sagledala nastala šteta po ljudsko zdravlje i ekosistem, neophodno prvo izvršiti rekonstrukciju događaja i utvrditi početne parametre zagađenja – količinu ispuštenih polutanata (naftnih derivata i ostalih zagađujućih materija) u ekosisistem. Detaljnom analizom raspoloživih podataka je moguće utvrditi one frakcije koje su sagorevanjem dospele u vazduh, i one koje su izlivanjem dospele u zemljište. Frakcije koje su dospele u vazduh se na osnovu raspoloživih podataka dalje posmatraju primenom odgovarajućih modela za atmosferski transport i depoziciju, dok se onaj deo polutanata koji je dospeo u zemljište razmatra sa stanovišta migracije u zemljištu, i migracije u podzemnim vodama. Poznavanje ovih parametara pruža mogućnost da se tadašnja lokalna zagađenja – i njihova evolucija u vremenu, povežu sa epidemiološkom slikom koju imamo u Srbiji danas. Na taj način je moguće dobiti elemente za sagledavanje mogućih uzročno-posledičnih veza nastanka raznih oboljenja za koja se sumnja da su posledica NATO bombardovanja, čime se znatno olakšava dalje lečenje i preventiva. Ne manje važno je i to da se ovakvim pristupom može izvršiti provera mogućih zaostalih „crnih tačaka“ na kojima je (ili nije) izvršena neophodna remedijacija. Izuzetno je važno podvući da smisao projekta nije formiranje bilo kakvih tužbi za naknadu 11 Environmental implication indices from elemental characterisations ofcollocated topsoil and moss samples, Mira Aničić Uro- šević i sar, Ecological IndicatorsVolume 90, July 2018, Pages 529-539. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/ S1470160X18302048?via%3Dihub 12 D. Manojlović i D. Grujičić, sesija „Zdravstvene i ekološke posledice ratnih dejstava NATO na SRJ - kako ih umanjiti i ukloniti“, 2019.98 „PRVI KONGRES LEKARA KOSOVA I METOHIJE“ 29.XI - 1.XII 2019. godine, Kosovska Mitrovica // 2019; 48 (SUPLEMENT 4) štete, već pre svega briga o zdravoj životnoj sredini i ljudima koji u njoj žive. Ceo projekat treba da se izvodi u fazama, što je detaljno prikazano u Elaboratu, koji je poslat našim državnim organima 13. Ne želeći da svoje iskustvo namećem kao arbitrarno, poštujući svoju naučnu odgovornost, sa jedne, ali i svoju lekarsku odgovornost, sa druge strane, moram da iznesem i sopstvena zapažanja. Nakon rata, u možda najgoroj situaciji našli su se oni koji su bili izloženi direktnim ili indirektnim posledicama ratnih dejstava, a ostali su da žive u tzv. enklavama (manjim ograničenim teritorijama sa većinskim srpskim stanovništvom) na Kosovu i Metohiji. Zdravstvena briga o njima bila je često zapanjujuće neodgovorna. Interesujući se za takve slučajeve, obavio sam razgovore sa jednim delom ljudi koji tvrde da su oboleli usled posledica ratnih dejstava. Činjenica je da su takve tvrdnje u pojedinim slučajevima nedovoljno potkrepljene, ali takođe je činjenica da je teško objasniti saznanje o „grupnom“ oboljevanju od karcinoma, kao npr. u Štrpcu, koje mi je preneo jedini živi od grupe radnika koja je radila na raščišćavanju repetitora u Štrpcu, na koji je dejstvovala avijacija NATO pakta. On je pri tom oboleo od maligne bolesti, i ima svu dokumentaciju koja to dokazuje, i tvrdi da su svi ostali preminuli od raka. U pokušaju da dalje proverim podatke za ostale radnike, kroz razgovor sa ljudima njegovi navodi su mi potvrđeni, ali sam u pokušaju da dokumentujem usmene navode, naravno, udario u zid, što nije ni malo čudno imajući u vidu stanje zdravstvenog sistema, razdvojenost porodica, iseljavanje, privatne terapije itd. 13 Jagoš Raičević i ost. sesija „Zdravstvene i ekološke posledice ratnih dejstava NATO na SRJ - kako ih umanjiti i ukloniti“, 2019. Ono što svakako možemo smatrati za pogrešno je to, što se celokupna (ili skoro celokupna) rasprava, čak i unaučnim krugovima, fokusira na uticaj OU na razvoj malignih oboljenja, koji u stvari predstavlja samo jedan deo sveukupnih posledica ratnih dejstava NATO-a na životnu sredinu i zdravlje stanovništva. Istu grešku koju imamo u naučnim i stručnim krugovima, srećemo i u medijima gde se takođe rasprava o posledicama ratnih dejstava NATO pakta na SRJ, potpuno pogrešno, svodi na priču o OU, koji jeste jedna od bitnih stavki koje se neizbežno trebaju razmatrati, ali ne isključujući ostale posledice ratnih dejstava, već sveobuhvatno. Građani, kojima stručnjaci i mediji trebaju da daju jasne odgovore i razjasne situaciju, dovedeni su u situaciju još veće zbunjenosti i nerazumevanja problema. Takođe možemo konstatovati da postoji nedovoljna istraženost problema i nedovoljna posvećenost kako naučnih radnika u oblasti zdravstva tako i zdravstvenog sistema u celini, da se dođe do odgovarajućih podataka i do razrešenja nametnutih dilema. Verujem, da sve navedeno jasno ukazuje na potrebu da naše društvo na odgovoran i naučno zasnovan način mora da utvrdi sve posledice ratnih dejstava na životnu sredinu i zdravlje stanovništva, a zatim pristupi izradi planskih dokumenata za uklanjanje i minimiziranje utvrđenih posledica, i njihovoj realizaciji. Samo tako mi možemo iskazati svoju profesionalnu i naučnu ali i moralnu i društvenu odgovornost, najpre prema onima koji su trpeli posledice, ali i prema građanima koji trenutno živе ovde kao i prema onima koji tu treba da žive u budućnosti. Iako je prošlo više od 20 godina mogućnosti za to još uvek postoje.en_US
dc.language.isosr_RSen_US
dc.publisherPraxis medica, Медицински факултет Приштинаen_US
dc.titleRATNIH DEJSTAVA NA SR JUGOSLAVIJU – ZA ILI PROTIVen_US
dc.title.alternativePraxis medica, Медицински факултет Приштинаen_US
dc.title.alternativeПрви конгрес лекара Косова и Метохијеen_US
dc.typeclanak-u-casopisuen_US
dc.description.versionpublishedVersionen_US
dc.citation.volume48 (SUPLEMENT 4)
dc.citation.spage95
dc.type.mCategoryM61en_US
dc.type.mCategoryopenAccessen_US
dc.type.mCategoryM61en_US
dc.type.mCategoryopenAccessen_US


Документи

Thumbnail

Овај рад се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу